Što je blockchain i kako funkcionira? Kompletni vizualni vodič za početnike

Blockchain tehnologija je počela s primjenom 2009. godine.

Međutim, mnogi i danas pokušavaju shvatiti kako blockchain funkcionira i što bi nam u konačnici trebao omogućiti.

Prvi razlog zbog kojeg javnost još uvijek smatra blockchain nepoznanicom leži u starosti tehnologije.

Iako se prvi put spominjala sad već davne 1991. godine u istraživanju Stuarta Habera i Scotta Stornetta, tehnologija je zaživjela 2009. godine kada je netko pod pseudonimom Satoshi Nakamoto izvršio prvu transakciju Bitcoina.

Dakle, tehnologija još uvijek nije doživjela svoju punoljetnost.

Iz toga proizlazi i drugi razlog zbog kojeg mnogi još uvijek smatraju blockchain nepoznanicom.

Budući da se radi o novoj tehnologiji, objašnjenja o njenom načinu funkcioniranja su još uvijek natrpana stručnim žargonima.

Procesi u blockchainu, poput Proof-of Worka ili Proof-of-Stakea, su većinom poznati stručnjacima iz područja matematike, kriptografije i programiranja.

S druge strane, šira javnost teba više konteksta kako bi joj tehnologija bila jasnija.

Razumijevanje stručnih pojmova dodatno otežava činjenica da u hrvatskom govornom području ne postoje (ili još nisu standardizirani) izrazi koji će dosljedno prevesti, odnosno objasniti pojmove i procese s engleskog jezika.

Posljedica toga je da i nakon nekoliko pokušaja čitanja tekstova ili gledanja videa većina pomisli; “Još uvijek mi nije jasno što je zapravo blockchain”.

Kako bismo doskočili problemu kompliciranih objašnjenja pokušali smo maksimalno pojednostaviti cijelu priču. Krenimo redom.

Što je blockchain?

4 brze činjenice o blockchainu:

• Blockchain je baza podataka koja se može lako dijeliti među svim korisnicima blockchain mreže.
• Trenutno, podaci koji se najčešće pohranjuju na blockchain mreži su transakcije kriptovalutama.
• Mnoge baze podataka pohranjuju podatke u mapama (folderima). Blockchain pohranjuje podatke u blokove i to kronološkim redom.
• Za razliku od baza podataka u kojima se podaci mogu dodati, izmijeniti, izbrisati, podaci u blockchainu se nikad ne mogu mijenjati, što jamči sigurnost svim korisnicima.

Blockchain (ili lanac blokova na hrvatskom) je tehnologija koja se može opisati kao digitalno knjigovodstvo.

Blockchain možete zamisliti kao “digitalnu knjigu” koja sadrži sve bitne informacije o transakcijama (npr. tko je sudjelovao u transakciji, koji je iznos transakcije, je li transakcija uspješna, itd.).

Sve informacije u digitalnoj knjizi su kronološki poredane i zaštićene kriptografijom.

Ta digitalna knjiga se može duplicirati i podijeliti s ostalim računalima koji su istovremeno povezani unutar blockchain mreže.

To je razlog zbog kojeg se blockchain tehnologija smatra transparentnom.

Mnogi smatraju da postoji jedan blockchain, i najčešće miješaju pojam blockchain s Bitcoinom ili drugim kriptovalutama, što stvara dodatnu konfuziju.

Da razjasnimo, blockchain je tehnologija, a Bitcoin je kriptovaluta koja koristi blockchain tehnologiju.

U stvarnosti postoji mnogo blockchain mreža. Svaka od njih ima široki spektar mogućnosti.

Blockchain se ne koristi samo kako bi se unutar “digitalne knjige” bilježile kupovine i prodaje kriptovaluta.

Blockchain mreže mogu bilježiti i čuvati podatke o bilo čemu što bi moglo imati neku vrijednost.

To bi mogle biti:

• financijske transakcije
• popis nekretnina i vlasničkih prava
• medicinski kartoni i istraživanja
• glasovi na izborima

Kako blockchain funkcionira?

Uzmimo za primjer običnu transakciju. Osoba B kupuje od Osobe A određeni broj Bitcoina (*transakcija može biti i kupnja ili prodaja bilo koje druge imovine za bilo koju valutu. Budući da se blockchain najčešće primjenjuje za kupoprodaju kriptovaluta, uzeli smo Bitcoin kao primjer).

Kada se kupoprodaja Bitcoina izvrši i potvrdi, svi detalji vezani uz kupoprodaju se bilježe.

Zamislimo da popis takvih transakcija u određenom vremenu izgleda ovako (slika dolje).

Svi popisi koji sadrže podatke o transakcijama se prikupljaju i pohranjuju u jedan blok (slika dolje).

Svaki blok ima svoj limit, drugim riječima ne može primiti beskonačan broj popisa transakcija (*broj transakcija koje jedan blok može primiti ovisi o mogućnostima pojedine blockchain mreže).

Nakon što se jedan blok “napuni”, spaja se na prethodni blok i postaje dio dugog, kronološki poredanog lanca.

Novi popisi transakcija se u međuvremenu pohranjuju u sljedeći “prazan” blok. Upravo zbog toga tehnologija se naziva blockchain, odnosno lanac blokova.

Blockchain sprema ove blokove u formatu koji nam omogućuje pregled savršeno zabilježene povijesti Bitcoin transakcija.

Tko potvrđuje transakcije u blockchainu?

Vjerojatno ste dosad pomislili: "Ok, ali tko onda odlučuje o tome jesu li transakcije valjane i tko odlučuje hoće li blok biti pohranjen na blockchain ili ne?"

Stvar je zapravo vrlo jednostavna. Blockchain pokreće mreža računala.

Dakle, svako računalo koje koristi blockchain ujedno djeluje i kao “pokretač”, (*kako bi sudjelovali u blockchain mreži, dovoljni će vam biti računalo i internet).

Mrežu takvih računala mogli bi zamisliti ovako (slika dolje).

Kako se transakcije dodaju u blockchain?

Svaka transakcija mora proći kroz mrežu računala. Sva računala provjeravaju detalje transakcije kako bi se potvrdilo da je valjana.

Npr., sve transakcije koje se izvršavaju unutar Bitcoin mreže mogu se provjeriti na stranici blockchain explorer.

Budući da svako računalo ima direktan uvid u prethodne transakcije (iz prethodnih blokova), lako mogu utvrditi valjanost trenutne transakcije.

Nakon što računala odobre transakciju, ona se pohranjuje u blockchain.

Jednom kada se pohrani u blockchain više se nikad ne može izmijeniti.

Ako vas zanimaju pojedinačni detalji o cijelom procesu provjere transakcija i dodavanju na blockchain mrežu pročitaje naše vodiče o:

• Proof-of-Work mehanizmu
• Proof-of-Stake mehanizmu

5 glavnih obilježja blockchaina

1. Blockchain je decentralizirana mreža

Kada govorimo o blockchain tehnologiji ili kriptovalutama, decentraliziranost znači da mrežu ne kontrolira centralno tijelo (banka, vlada, tvrtka).

Blockchain nije pohranjen na jednom mjestu. Blockchain je raspršen među mnogim računalima i mjestima.

Prema tome ako jedno računalo prestane s radom, mnoga druga računala unutar mreže su još uvijek dovoljna da bilježe i pohranjuju transakcije i u konačnici da mreža normalno funkcionira.

Iz ovakvog načina funkcioniranja proizlazi sljedeće obilježje.

2. Blockchain je transparentna mreža

Budući da blockchain djeluje kao baza podataka koja se može dijeliti među korisnicima, transakcije i podaci se pohranjuju na identičan način na više mjesta istodobno.

To znači da sva računala (nodes) imaju identičnu kopiju povijesti svih transakcija.

Svaka nova promjena odmah je vidljiva svakom računalu.

Dakle sve informacije su vidljive svima i dostupne (*to ne znači da svaka osoba ima pristup vašim podacima ako su transakcije vidljive.)

Kako svako računalo ima pristup povijesti svih transakcija, cijela mreža može automatski provjeriti valjanost transakcije i samim time otkloniti bilo kakvu mogućnost za prevaru.

3. Blockchain omogućuje sigurnost svim korisnicima

Sigurnost je jedna od najvećih odlika blockchain tehnologije. Kako blockchain postiže sigurnost?

Kao što smo naveli u primjeru ranije, svaku transakciju mora odobriti mreža računala (nodeova).

Sve transakcije se odobravaju metodom konsenzusa između svih računala u mreži.

Dodatno, svaka transakcija je šifrirana. Dakle ako se odjednom pojavi određeni zlonamjerni akter koji bi htio izmijeniti podatke u svoju korist, to neće biti moguće.

Prvo, zato što sva računala imaju na uvid povijest transakcija koje su se dogodile i koje su u obradi.

Budući da imaju uvid, svako računalo u mreži će utvrditi da je zlonamjerni akter promijenio podatke.

Nakon toga transakcija će biti odbijena.

4. Blockchain tehnologija omogućuje instant transakcije

Uz pomoć blockchaina možete izvršiti neku transakciju u samo nekoliko minuta i to bilo gdje u svijetu.

Zamislite koliko bi vam vremena (i novca) trebalo da pošaljete nekome novac na drugi kraj svijeta tradicionalnim bankarskim putem.

Osoba koja izvršava transakcije uz pomoć kriptovaluta može izvršiti seriju transakcija u nekoliko trenutaka.

Sva “dokumentacija” o transakcijama izvršenim  kriptovalutama se pohranjuje na blockchain i time se eliminira potreba za razmjenom papira i dodatnim trošenjem vremena.

Uz to, naknade za slanje kriptovaluta su jako niske (u odnosu na tradicionalne bankarske usluge).

5. Blockchain omogućuje trenutni uvid u sve podatke

Zamislite da možete dobiti u uvid sve podatke o podrijetlu nekog proizvoda (od početka proizvodnje do trenutka plasiranja na tržište).

Blockchain tehnologija stvara “trag” uz pomoć kojeg se dokumentira svaki korak (bilo da se radi o proizvodnji, transakciji itd), i svaki korak se pohranjuje.

To može biti ključno u stvaranju povjerenja između različitih industrija i potrošača, pogotovo u vremenima kada potrošači više brinu o ekološkim i sličnim pitanjima.

Primjerice, proizvođači odjeće s prirodnim materijalima mogu podijeliti sve podatke s potrošačima o podrijetlu sastojaka koji su korišteni u stvaranju proizvoda.

U blockchain svijetu već postoje projekti koji nastoje riješiti probleme u lancima opskrbe i proizvodnje. Najpopularniji je VeChain.

Tri načina primjene tehnologije u postojećim industrijama

Kada je u pitanju blockchain tehnologija mnogi je automatski identificiraju s kriptovalutama.

Činjenica je da blockchain tehnologija najveću primjenu trenutno ima u financijskom sektoru, (Bitcoin je kreiran kao odgovor na tradicionalni financijski sustav koji je doveo do svjetske gospodarske krize 2008. godine).

Međutim tehnologija ima i druge namjene.

1. Zdravstvo

Trenutno postoji nekoliko projekata koji primjenjuju blockchain tehnologiju u medicinskoj industriji.

Blockchain tehnologija se koristi kao sredstvo uz pomoć kojeg će se transparentno bilježiti medicinska istraživanja, ali i čuvati medicinska dokumentacija pacijenata.

2. Nekretnine

Bilo da se radi o vlasničkim pravima, veličini nekretnine, blockchain tehnologija može uvesti transparentnost u industriji nekretnina i transakcijama između ugovornih strana.

3. Glasanje

Već dugo se u javnosti provlači ideja korištenja blockchain tehnologije za poboljšanje transparentnosi u demokratskim izborima za vlast.

Najčešći argumenti za to navode da bi ovakva praksa mogla spriječiti potencijalne prevare birača i ponuditi jednostavan način za prebrojavanje glasova.

Zaključak

Blockchain tehnologija je inovacija koja nudi rješenje za izazove kao što su sigurna pohrana i zaštita podataka.

Također tehnologija nastoji pružiti koristan način za provjeru autentičnosti informacija, identiteta, transakcija i drugih elemenata, stvarajući pritom sigurnu “knjigu” informacija koja se može ažurirati u stvarnom vremenu.

Kako se granice fizičkog i digitalnog svijeta brišu velikom brzinom, primjena blockchain tehnologije će nastaviti s rastom.

Ako blockchain tehnologija zadrži eksponencijalnu stopu rasta, uskoro bi mogli vidjeti stvaranje ekosustava u kojem pojedinci, tvrtke i organizacije mogu surađivati na siguran, povjerljiv i virtualan način.