Libra - platforma za digitalno plaćanje ili globalni monetarni sustav?
Može li Facebook s Librom revolucionarizirati financijske usluge koje koristimo na dnevnoj bazi? Kakav će utjecaj Libra imati na kriptovalute? Odgovore saznajte u nastavku.
Facebookova Libra postala je jedna od top tema otkako je najavljena u lipnju 2019. godine. Korisnici nas često pitaju o čemu se tu točno radi i kada će moći kupiti Libru. U ovom članku donosimo odgovore na najčešća pitanja i pojašnjavamo pojedinosti Libre. Pa krenimo redom.
Što je Libra i koja joj je svrha?
Libra je stabilna digitalna valuta (ili stablecoin) koja se bazira na javnoj blockchain platformi. Pokriće valute bit će imovinske rezerve, dok će za upravljanje valutom biti zaduženo nezavisno udruženje.
Primijetite da smo izbjegli korištenje termina “kriptovaluta” zbog nekoliko ključnih razlika između Libre i pravih kriptovaluta poput Bitcoina. Smatramo kako nije ispravno stavljati Bitcoin i Libru u istu košaru, odnosno koristiti iste nazive. No zbog tehnologije bazirane na varijaciji blockchaina, jasno je da u teoriji nije pogrešno nazivati Libru kriptovalutom.
Kao što je poznato, kriptovalute su iznimno volatilne, najbolji primjer je nevjerojatan skok Bitcoina pred nekoliko dana kada je u samo jednom danu narastao za 42%.
Mnogima je volatilnost prepreka za korištenje kriptovaluta kao sredstva plaćanja. Što je i logično, 10.000 kuna u BTC-u sutra može vrijediti značajno više ili značajno manje. Sredstvo plaćanja koje neprestano mijenja vrijednost nije idealno za većinu korisnika koji nisu spremni preuzeti rizik. Stoga ne čudi relativno spora adopcija kriptovaluta kao sredstva plaćanja.
No s porastom popularnosti kriptovaluta, raste i njihova ukupna tržišna vrijednost. Kada vrijednost dostigne određenu razinu, volatilnost će pasti na prihvatljivu razinu i biti usporediva s volatilnošću fiat valuta ili zlata. Tada će kriptovalute, odnosno Bitcoin biti puno prikladniji kao sredstvo plaćanja.
U međuvremenu, Libra planira iskoristiti iznimnu volatilnost kriptovaluta i ponuditi stabilnu alternativu. Drugim riječima Libra podsjeća na stablecoin kao što je npr. Tether (USDT), no njezina vrijednost neće biti vezana za jednu fiat valutu kao što je to slučaj kod USDT-a nego za košaru najlikvidnijih svjetskih valuta.
Raspodjela udjela trebala bi biti kako slijedi: 50% USD, 18% EUR, 14% JPY, 11% GBP i 7% SGD. Kao rezultat, vrijednost Libre trebala bi biti stabilna, uz male oscilacije. Ta karakteristika može se iščitati iz njezinog (horoskopskog) imena Libra=vaga. Zbog svoje stabilnosti trebala bi biti adekvatno sredstvo plaćanja, no ako ste planirali kupiti Libru iz špekulativnih razloga, ostat ćete razočarani.
Librin cilj
Isprva će se Libra koristiti kroz službeni digitalni novčanik - Calibra kroz koji će se pristupati svim financijskim uslugama koje će Libra nuditi. No prava snaga i nevjerojatna jednostavnost upotrebe leži u integraciji s Facebookovom platformom i WhatsApp messengerom koji gotovo svi redovito koristimo.
Usluge koje će Libra nuditi najlakše je usporediti s ponudom tradicionalnih banaka uz određene prilagodbe koje će usluge pojednostaviti i učiniti ih lako dostupnim i jednostavnim za korištenje.
Tako očekujemo razne oblike štednje, zajmova, kredita i drugih financijskih proizvoda. Najvažnije od svega je naravno instantno plaćanje uz minimalne naknade.
Ovisno koga pitate, odnosno tko pita Librine glasnogovornike, ciljevi Libre prilagođavaju se zahtjevima regulatora i drugim zainteresiranim stranama. Na upite regulatora, Zuckerberg odgovara kako je glavni cilj Libre pružanje bankarskih usluga ljudima slabog imovinskog statusa kojima su iste nedostupne.
Radi se o gotovo dvije milijarde ljudi u cijelom svijetu i oko 14 milijuna ljudi u SAD-u. Na upite korisnika Facebookove platforme i kripto entuzijasta, odgovor je da Libra omogućuje brze i jeftine globalne prijenose novca.
Librino udruženje
Librino udruženje trebalo bi brojiti 100 članova. Svaki član treba uplatiti najmanje 10 milijuna američkih dolara. Ulagači za uzvrat dobiju proporcionalni udio ulagačkih tokena. Ulagački tokeni predstavljaju udio u cjelokupnoj imovini koju će Libra posjedovati.
Članovi udruge dobivat će dividende od ukupne ostvarene dobiti. Udruženje kao cjelina upravljat će spomenutim rezervama kako bi vrijednost Libre bila stabilna. S obzirom na postavljeni cilj da udruženje broji 100 članova, a svaki član mora uplatiti 10 milijuna američkih dolara dolazimo do početne tržišne vrijednosti Libre koja bi trebala iznositi milijardu američkih dolara.
Karakteristike Libre
Kao što smo već napomenuli, Libru pokreće određeni tip javne blockchain tehnologije. Točnije, Libra Blockchain baziran na Proof Of Stake (POS) algoritmu. Konsenzus mehanizam sličan je BFT principu na kojem radi Binance Chain i ostale mreže bazirane na Tendermintu.
Mreža će biti centralizirana, barem u početku. Njome će upravljati članovi Librine udruge. Svaki član će imati jedan node kojim će sudjelovati u konsenzusu i procesirati transakcije.
Tehnički zahtjevi svakog nodea bit će iznimno visoki, procjenjuje se kako će prosječni godišnji trošak održavanja nodea iznositi 250.000 USD-a. Ovakav tip mreže žrtvuje decentralizaciju kako bi imao što bolje performanse i centralizirano donošenje odluka. Librin blockchain trebao bi moći procesirati 1.000 transakcija u sekundi.
Podrška za pametne ugovore trebala bi biti dodana naknadno. Librini pametni ugovori koristit će novi programski jezik Move osmišljen specijalno za Librin blockchain. Više informacijama o karakteristikama Libre možete pronaći u whitepaperu. Tehnički detalji dostupni su ovdje.
Konkurencija centralnim bankama
Zbog svojih karakteristika, Libra predstavlja potencijalno veliku prijetnju centralnim bankama, odnosno globalnom monetarnom sustavu. Aktivnosti koje će Librino udruženje morati poduzimati kako bi cijena Libre ostala stabilna neodoljivo podsjeća na aktivnosti centralnih banaka.
Svakog člana udruge teoretski možemo promatrati kao jednu malu nezavisnu centralnu banku. Stoga ne čudi veliki otpor regulatornih institucija i kompleksnost uklapanja Librinog financijskog alata u postojeće zakonske okvire.
Facebook broji gotovo 2.5 milijarde aktivnih korisnika raspršenih po cijelom svijetu koji će od samog početka imati pristup Libri. Radi se o zastrašujućem broju korisnika koji zadaje glavobolje i prijeti postojećem monetarnom sustavu.
Utjecaj na Bitcoin
Mnogi se pitaju što će se dogoditi s Bitcoinom kada, odnosno ako Libra ugleda svjetlo dana s obzirom na to da se Libra smatra kriptovalutom iako u teoriji nije usporediva s pravim kriptovalutama kao što je Bitcoin. Stoga smatramo da Libra nije direktna konkurencija Bitcoinu i ostalim kriptovalutama.
Štoviše, bit će odlična reklama kriptovalutama, mnogi ljudi će po prvi puta čuti za Bitcoin upravo zbog Libre. Ovu tezu potvrđuje rast Bitcoina potaknut Librinim glasinama sredinom godine. Također, Libru će vjerojatno biti vrlo jednostavno konvertirati u BTC i druge kriptovalute s obzirom da se očekuju trading parovi na kripto burzama.
Utjecaj Libre na centralizirane kriptovalute kao što je Ripple (XRP) drugi je par rukava. Smisao XRP-a izvan spekulatorskih krugova prestaje postojati ako Libra ispuni ciljeve. Librine karakteristike i adopcija bit će superiorne svemu što XRP trenutno nudi.
XRP će eventualno zadržati malu prednost u brzini procesiranja transakcija. No, s obzirom na pozamašnu zajednicu koju je Ripple izgradio tijekom godina, ostaje vidjeti kako će se situacija rasplesti.
Kočnice regulatora
Od same najave, Libra vodi bitku s regulatorima. Francuski ministar financija izjavio je kako Francuska planira blokirati Libru na razini Europske Unije zbog prijetnje koju Libra predstavlja.
Naime, ministar smatra kako Libra predstavlja prijetnju nacionalnim valutama zbog potencijala da postane globalna valuta i kao takva zamijeni nacionalne fiat valute i uzrokuje financijske poremećaje, odnosno ugrozi financijsku stabilnost. Francuskoj se pridružila i Njemačka te je time vjerojatno zacementirana blokada Libre na području EU, barem za sada.
Senatori SAD-a su otišli tako daleko da su slali prijeteća pisma kompanijama koje su se pridružile Librinom udruženju. Primjer takvog pisma upućenog kompaniji Stripe, možete pročitati ovdje.
Rezultat ovih prijetnji regulatora je izlazak mnogih velikih kompanija iz Librinog udruženja. Početnu postavu udruženja prvi je napustio financijski gigant PayPal. Visa, Mastercard, Booking, eBay i Stripe ubrzo su se pridružili PayPalu i napustili Librino udruženje.
Čini se kako je Američkim političarima najveći problem što je Zuckerberg izabrao Švicarsku kao sjedište Librinog udruženja i tako smanjio utjecaj i zasluge SAD-a. Drugu bitnu prepreku svakako čini prijetnja koju Libra predstavlja američkom dolaru.
Kao odgovor na novonastalu situaciju, Libra je formirala upravno vijeće koje se sastoji od 21 člana. Svi članovi potpisali su povelju o udruživanju kojom su potvrdili svoje članstvo u Librinoj udruzi.
Među članovima su mnoge velike kompanije: Coinbase, Xapo, Anchorage, Bison Trails, Creative Destruction Lab, Andreessen Horowitz, Thrive Capital, Ribbit Capital, Union Square Ventures, Breakthrough Initiatives, Illiad, Vodafone, Farfetch, Uber, Lyft, Kiva, Mercy Corps, Women’s World Banking, Spotify i PayU.
Iako je udruženje ostalo bez najvećih giganta financijskog svijeta, interesa svakako ne manjka. Navodno postoji više od 1.500 zainteresiranih kompanija. Svako novo članstvo u udruzi zahtjeva većinu potvrdnih glasova gore navedenih osnivača.
Regulatorne sapunice
Facebookov CEO - Mark Zuckerberg nedavno je svjedočio na saslušanju Američkog povjerenstva za financijske usluge gdje su ga članovi odbora rešetali pitanjima. Cijelo saslušanje možete pogledati ovdje.
Zaključak saslušanja jest da regulatori nikako nisu zadovoljni Librom, a još manje Facebookom. Možemo očekivati razne regulatorne sapunice u nadolazećim mjesecima.
Zuckerberg je izjavio kako ne planira pokrenuti Libru prije nego ista zadovolji sve regulatorne zahtjeve. U krajnjem slučaju, Facebook će izaći iz Librinog udruženja ako to bude potrebno. Iako je ta izjava smiješna s obzirom na činjenicu da bez Facebooka vrlo vjerojatno Libra neće nikada ugledati svjetlo dana.
Privatnost
Facebook je poznat po narušavanju privatnosti svojih korisnika. Nevjerojatna količina podataka koju prikupljaju od korisnika svoje platforme zapanjujuća je. Vjerojatno ni sami niste svjesni koju količinu podataka im svojevoljno servirate na tanjuru.
Korištenje Facebookove platforme je naoko besplatno. No naknadu za korištenje plaćate osobnim informacijama koje dijelite na dnevnoj bazi. U teoriji zvuči pošteno, dobivate pravo na besplatno korištenje svih funkcionalnosti Facebookove platforme u zamjenu za svoje osobne podatke.
No što se događa kada ti podaci dospiju u javnost ili budu korišteni u sumnjive ili čak maliciozne svrhe? Nekada kupujete proizvode, a nekada ste vi proizvod.
Postavlja se pitanje želite li kompaniji poput Facebooka povjeriti osobne financije? Zastrašujuće je pomisliti kakvu bi moć Facebook imao kada bi njihovi korisnici počeli koristiti Libru na redovitoj bazi.
Detalji koji se mogu saznati iz financijske povijesti korisnika vrlo su moćni i jednostavni za zloupotrebu. Ne zamarate se privatnošću jer nemate što kriti? Onda se ne trebate zamarati ni slobodom govora, jer nemate što reći :)
Očekivani datum izlaska
Facebook planira lansirati Libru u drugoj polovici 2020. Godine. Ovu informaciju potvrdili su u više navrata. Tehnička strana je dobro pokrivena i tu ne bi trebalo biti problema. Facebook je oformio dovoljno velik i sposoban tehnički tim programera koji rade na Libri.
No uz sve regulatorne kočnice i probleme koje muče Libru od same najave, veliko je pitanje hoće li Facebookovi planovi biti ostvarivi. Preostaje nam pratiti daljnja zbivanja i vidjeti kako će se situacija rasplesti.
Predviđamo odgodu lansiranja Libre koja bi se mogla otegnuti kroz nekoliko godina, s obzirom na sporost pravnog aparata. Nadamo se da smo odgovorili na većinu pitanja i razjasnili mnoge nedoumice oko Libre.
Do čitanja,
Bitcoin Store tim