IOTA-Treća generacija kriptovaluta (Tangle tehnologija)
Sve je krenulo 2009. godine kada se na tržištu prvi puta pojavio Bitcoin - digitalna valuta stvorena i čuvana elektronički, nije kontrolirana od strane ikoga, a proizvode ga ljudi pomoću računala u cijelom svijetu, uz pomoć softwarea koji rješava matematičke probleme.
Jedan, a trenutno najbolji primjer kriptovalute 3. generacije je IOTA – digitalna valuta, koja baš kao i Bitcoin nema centralno središte, a njenu vrijednost određuje isključivo njeno korištenje na tržištu.
IOTA je kriptovaluta koju krase 3 odlike:
- Nema transakcijskih troškova - ako nešto plaćate ili prenosite sredstva s walleta na wallet ne postoje dodatni troškovi ili naknade kao npr. u banci.
- Sva plaćanja su trenutačna - kada nešto plaćate, odnosno prenosite sredstva, željeni iznos se automatski pojavljuje u walletu krajnjeg korisnika te nema potrebe za čekanjem kao npr. kod plaćanja s računa jedne banke na račun druge banke.
- Brzina mreže raste s brojem korisnika - za razliku od bilo kojeg drugog primjera kada se povećava broj korisnika, a brzina se drastično smanjuje. Kada je IOTA u pitanju, situacija je dijametralno suprotna.
Za razliku od ranije spomenutog Bitcoina, IOTA se ne temelji na blockchain tehnologiji, već na novoj tehnologiji nazvanoj Tangle, a u koju među ostalim vjeruju i investiraju njemačke tvrtke kao što su BOSCH i Volkswagen.
Tangle je najbolje opisati kao drvo koje se sastoji od niza nekoliko velikih grana, od kojih se svaka račva dalje te se rastom nikada ne može vratiti na početnu točku.
I dok su mineri veoma važna karika blockchain tehnologije te odobravaju svaku transakciju (što može potrajati) i naplaćuju proviziju, kod Tangle tehnologije nema potrebe za provizijom budući da svakom transakcijom vi automatski odobravate dodatne dvije, odnosno svojom transakcijom netko odobrava vašu, te jednu dodatnu transakciju.
Kako bi u potpunosti razumjeli Tangle tehnologiju i potencijal IOT važno je razumjeti što IOT predstavlja, a to je 'Internet of Things' ili u prijevodu 'Internet stvari'.
'Internet of Things' odnosi se na mrežu fizičkih objekata povezanih s internetom, koji prikupljaju i razmjenjuju podatke pomoću ugrađenih senzora.
Pametni strojevi (računala, mikročipovi, kuhinjski aparati, bolnički uređaji,…) tako omogućuju pametno življenje preko međusobno povezanih mini računala.
Npr. vaša solarna ploča može kontaktirati žarulje vašeg susjeda kako bi 'prodala' vlastitu energiju (u IOTA kriptovaluti), i to potpuno samostalno, a to stvara svijet mogućnosti za budućnost čovječanstva – i čak strojne vrste.
Svakodnevno naše aplikacije i strojevi postaju sve pametnije, te nam omogućuju jednostavniji život, obavljanje svakodnevnih radnji i odgovaranje na naše potrebe.
Stručnjaci predviđaju kako će do 2020. godine IOT sadržavati 30 milijardi objekata, a globalno tržište će vrijediti 7,1 trilijuna dolara.
Trenutni tečaj IOTA možete saznati ovdje.